Da se u geografiji naziva običnim? Definicija, primjeri i vrste

Ravnica je velika parcela suši, morskog i okeanskog dna, koja je karakteristična odsustvom ili manju veličinu obloge.

Obično se vjeruje da je područje ravne, ako njegov nagib ne prelazi 5 °. Visina razlika na ravnici rijetko prelazi 200 metara. Pretpostavlja se da se ravnica može biti brda ako su njihove dimenzije male u odnosu na veličinu cijele ravnice. Ravnice zauzimaju oko 65% zemljišta suši, a za njih je da većina svjetske populacije živi.

Ravnice su klasificirane po visini u odnosu na razinu mora. Oni od njih čija apsolutna visina ne prelaze 200 m, nazivaju se nizinama. Najveća ravnica svijeta je samo nizina - ovo je amazonski nizinski (njeno područje je 5,2 miliona kvadratnih metara. km). Isti tip uključuje kaspijsku nizinu koja leži na nivou od 26 m ispod nivoa mora.

Druga vrsta ravnica - brda, njihova prosječna visina je 200-500 m. Primjeri ove vrste terena su središnji ruski brdo, Smolensko-Moskva, Volga Hill.

Ravnice čija visina iznad nivoa okeana prelazi 500 m, naziva se pločnim uljima. Klasični primjeri takvih ravnica su srednje zrnac i anatolski planeau.

Takođe izolirane akumulativne i devulavne ravnice. Akumulirano kao rezultat akumulacije stijena, odnosno "odrasli" s vremenom. Denudacijski, naprotiv, pojavio se zbog uništavanja viših oblika reljefa.

Važno je napomenuti da neke ravnice mogu biti kompozitni dijelovi većih ravnica. Na primjer, gotovo sva istočna Europa nalazi se na ogromnoj istočnoj europskoj ravnici, koja se naziva i ruski. Njegova prosječna visina procjenjuje se na 171 m. Zauzvrat, ruska ravnica sastoji se od mnogih povišenih i nizina. Najviši od njih, Bugulmina-Beleske nadmorske visine, doseže visinu od 479 m.

Lista rabljenih izvora

• https: // geografiyazemli.RU / litosfera / Ravnini.HTML • HTTPS: // Obrazovaka.RU / Geografiya / Ravnina.HTML • https: // ru.Wikipedia.Org / wiki / običan