U iranu je klonirao izumiranje muuflona

Prema riječima iranskim medijima, naučnici su uspjeli dati životu bebi muflonu po komadu gnojidbe dom ovce. Ovaj slučaj se smatra izuzetno uspješnim.

Isfahan Muuflon klonirali su istraživači iz Instituta Ruan, koji su se specijalizirali za reproduktivne medicinske i biološke studije koristeći domaće ovce kao surogatne majke.

Poovjezivanje je donijelo populaciju Isfahana Muuflona u kritičnu karakteristiku i stavila na ivicu nestanka. Novorođenče, više poput jelena, nazvana maralom koja je prevedena sa perzijskog znači "vitka".

Naučnici koji su klonirali životinju uzeli su ćelije od jednog pojedinca i presadili ih u neoppodded donatorska jaja, gdje su se ubrzo počeli razvijati i postati embrio. Maralni embrioni uspješno su izdržali surogat ovce.

Nasre-Esfahani, šef centra biomedicinskog istraživanja u Ruanu, rekao je: "Tehnika kloniranja je vrlo efikasna, prema našem mišljenju, a do sada smo već klonirali jato koza. Posljednje ovce, koje smo klonirali, živjele pet godina. Muflon Malal je zdrav i već je prošao 14 dana od trenutka njegovog rođenja. Planiramo žrtvovati ovce u gradskom zoološkom vrtu, gdje će biti u stanju organizirati odgovarajuće stanište za nju."

Kloniranje je kontroverzno pitanje kod aktivista za zaštitu životinja koji kažu da ova metoda reprodukcije nije lojalna u odnosu na našu manju braću, jer na kraju preživljava samo malu količinu novorođenčadih životinja. U 2009. godini korišćena je kloniranje u pokušaju da se sačuva iz izumiranja nestajalnog tipa pirenskih Ibex koza, ali novorođenče ubrzo je umrlo nakon rođenja zbog komplikacije disanja.

Najpoznatija klonirana životinja na svijetu postala je legendarna ovčja Dolly, rođena 1996. godine.

Prošle godine rođenje prvog kloniranog PSA u Velikoj Britaniji već je nazvao "smiješnim otpadom novca". Što se tiče ostalih, na primjer, izumrle, životinje, također uzrokuje vruće spore u naučnim krugovima (pokušaji klonira mamuta, na primjer).

"Sa stanovišta zaštite životinja, kloniranje je vrlo rasipni proces. - rekao je Penny Hawkins, šef istraživačkog odeljenja za životinje u RSPCA. - Velika količina embriona mogla bi se stvoriti i implantirati u žencima ovaca za reprodukciju ćelija i napraviti od njih kloniranih embrija. Rizik je činjenica da se životinje donatora mogu podvrgnuti bolnim postupcima za dobivanje potrebne tkanine."

Hawkins je takođe dodao da etička pitanja tiču ​​"integralnog otpada procesa". Ona je rekla: "Sve je vrlo dobro: klonirati ugrožene vrste životinja, ali ako nemate prirodno stanište, da ih tamo stavite nakon rođenja, a zatim uopšte? Zašto potom manipulirati životinjama i uzrokovati da pate?"